Autor Tema: Mlaka - što napraviti (bivša rafinerija na Mlaki)  (Posjeta: 1958 vremena)

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline Admin

  • Administrator
  • Full Member
  • *****
  • Postova: 154
  • Rijecani.com - o najdražem gradu na jednom mjestu!
    • Rijecani.com
Što napraviti s Mlakom: Šminkerske ideje ne smiju proći

Među idejama u rasponu od zelene oaze do muzeja ipak se izdvajaju one, koje traže promjenu filozofije upravljanja prostorom, jer Rijeci treba proizvodnja. Popis izgubljenih radnih mjesta u industriji ogroman i treba početi razmišljati realno i racionalno


Foto: D. ŠKOMRLJ (novilist.hr)

Nakon što su se građani Rijeke očitovali o režimu novoizgrađene plaže Ploče ispod bazena na Kantridi, otvorena je i druga e-konzultacija koja se bavi urbanističkom sudbinom prostora bivše rafinerije na Mlaki.

U Gradu Rijeci e-konzultacije su osmislili kako bi građanima omogućili neposrednu komunikaciju s gradskom vlašću i s gradskim institucijama, a link za sve one koji »on line« žele promišljati budućnost jednog od najatraktivnijih prostora u administrativno stiješnjenom gradu nalazi se na adresi www.rijeka.hr ili www.vojko-obersnel.com.

Gradska vlast pojašnjava da želi saznati kako građani zamišljaju budućnost zone bivše rafinerije na Mlaki u kojoj je 2008. godine prestala s radom.

– Ovo pitanje postavljamo vam u svjetlu izmjena planskih dokumenata grada. Naime, Gradsko vijeće Rijeke je krajem 2010. godine donijelo odluku o izradi izmjena i dopuna Prostornog plana i Generalnog urbanističkog plana. Krajem 2011. godine završeni su elaborati potrebni za pokretanje ovih izmjena i dopuna i na samom početku ove godine pristupilo se izmjenama i dopunama ovih planova u kojima je zona Mlake iz više razloga posebno zanimljivo područje, navode u Gradu Rijeci.   
Park i instalacije

Građani se pozivaju da ostave prijedloge, razmišljanja i vizije budućeg razvoja prostora, pita ih se koje sadržaje želite vidjeti, koji bi trebao biti omjer stambenih, poslovnih, rekreativnih i drugih sadržaja, ima li prema njihovom mišljenju mjesta za gospodarske aktivnosti i koje...

I građani su se odazvali. Tako Triperpoeta kojemu je pripala čast da prvim komentarom otvori e-konzultacije predložio da bi najbolje bilo da se u zoni Mlake izgradi jedan veliki park s umjetničkim instalacijama.

– Park zbog ozdravljenja terena, a umjetničke instalacije neka budu dijelovi bivše rafinerije. Izgradnja zgrada/e s uredskim prostorima i koliko vidim spominje se parkiralište. Znači ovo dvoje može biti kombinirano zajedno.

Mislim da stambene zgrade ne bi trebalo graditi, predlaže Triperpoeta.   
Zdravlje i treninzi

Kazalistesnova predlaže da prvo i osnovno treba provesti neovisnu analizu površinskog i dubinskog onečišćenja tla i podzemnih voda, sudskim putem, ako ne žele izravno pristati na plaćanje, prisiliti Inu odnosno MOL da plate obnovu i čišćenje do zadnjeg kamenčića jer bez toga nema dalje govora o stambenoj zoni, osim ako se ne želi povećati broj oboljelih od raznih karcinoma u narednih 50 do 100 godina.

Miloš Karić iz Omišlja ne samo da je ostavio komentar, već je taj komentar ima karakteristike malog elaborata kojim se zalaže za otvaranje trening centra na Mlaki.

- Karakteristika Hrvatske je da postoje na jednom mjestu relativno moderna postrojenja koja su zatvorena, a njihova budućnost neizvjesna. U konkretnom slučaju mislim na Rafineriju Mlaka koja je ugasila proizvodnju, a oprema koja je instalirana još može poslužiti za odličan trening.

Neke velike kompanije su iskoristile zastarjela postrojenja i opremu i prenamijenila ih u trening centre, ali isti nisu ni približno opremljeni kao mogući centar koji bi se mogao realizirati na Mlaki. TC bi trebao da bude ekonomski samoodrživ i profitabilan. Za to postoje svi preduvjeti jer sve velike kompanije poput Agipa, Totala, Lukoila, Shella, Halliburtona, Chevrona imaju potrebu za treningom svojih zaposlenika. Trenirati ljude na postrojenjima u eksploataciji je skupo i rizično imajući u vidu moguće utjecaje na proizvodnju i sigurnost...

Isto tako Tehnički fakultet u Rijeci mogao bi koristiti praktične vježbe u TC-u jer se praktična znanja ne uče i ne stječu na fakultetima ili srednjim školama, pojasnio je Karić čija je ideja daleko najoriginalnija od svih u e-konzultacijama.   
Poslovni hotel

Alen Prpić ocijenio je, ako se pogleda okruženje, da se glavne smjernice nameću same.

– »Treći maj« brodogradilište, »Saipem« laboratorij, »Tehnomehanika«, »Kvarnerplastika« (mala brodogradnja), Veletržnica Ribe, »Teri krotek« (antikorozija)... Također treba napomenuti da u Rijeci veoma veliki broj ljudi živi od poslova u brodogradnji i off shore biznisu, čak i više nego što se uopće zna. Sadržaji: hotel za potrebe poslovnih partera subjekata (100 ležaja), poslovne zgrade koje bi u sklopu imale i male hale veličine 100-800 metara kvadratnih – ovo bi bilo usmjereno da male visokotehnološke firme mogu same pokrenuti izradu prototipskih proizvoda kasnije i same proizvodnje.

Važno je napomenuti da zgrade hale ne smiju biti ekshibicije arhitekata, već da su poslovno učinkovite i još bitnije da su projektirane kao niskoenergetske građevine, dolazi i opcija vezanih zgrada radi uštede na grijanju i hlađenju.

Trebalo bi gledati da bude firmi koje bi se naslanjale na »3. maj« i ostale subjekte koje mogu biti pokretač razvoja. Prednost firmama koji su 75-postotni i više izvoznici, predlaže Prpić. On dodaje da bi trebalo uklopiti i sadržaje od općeg interesa koji bi omogućili da taj dio grada oživi poput dobrog rješenja Centar Zamet.

Njegovi prijedlozi su izgradnja polivalentnog centra s garažom, lučice za Riječane, a ne za strance jer misli da je sramota da Zadar i Split imaju nekoliko puta više vezova nego Rijeka.
Mala industrija

Riir je uvjeren da je prostor bivše rafinerije potrebno u malu modernu industrijsku zonu zbog toga što se zadnjih godina vodi politika sustavne deindustrijalizacije na državnom i gradskom nivou.

– Danas se pokazalo da je ta politika pogrešna. Za malu industrijsku zonu već postoji sva potrebna komunalna infrastruktura – željeznica, buduća luka i prometnica (D403). Okolica te zone je gusto naseljena, pa ne bi trebalo biti problema s radnom snagom.

Ovakav projekt je i okolišno prihvatljiv jer bi se smanjila količina ispuštanja ugljičnog dioksida stvorenoga u cestovnom prometu zbog blizine luke, željeznice i radne snage, pa bi su tu moglo igrati na EU-fondove. Zonu bi trebalo kvalitetno isplanirati, da objekti budu pasivni s dosta velikom primjenom manjih zelenih površina, sadnjom stabala koja bi osim okolišnog aspekta, smanjila troškove grijanja i hlađenja. Isplanirati korištenje kišnice i postojećih sanitarno neispravnih vodotoka za industrijske vode.

I ta energetska pasivnost zone je potencijal EU-fondove. Mislim da izgradnja stambene, rekreacijske i trgovačke zone ne bi smjela doći u obzir zbog stanja na tržištu nekretnina i ekonomske situacija, procjenjuje Riir.   
Promijenimo filozofiju

Marko Čule napisao je da rijetko komentira, ali da osjeća obavezu.

– Dvorana Zamet, bazen, budući MMSU, Žabica, Galeb, Mediteranske igre – sve redom dobre ideje koje podržavam do jedne granice, ali to su također ideje koje kontinuirano opterećuju proračun Grada. Treba nam promjena filozofije. Do pred par godina smatralo se štetom prostor u tolikoj blizina centra koristiti za industriju ili proizvodnju pa se dogodilo da su Kostrena i Viškovo najbogatije općine u Republici, a žive od grada Rijeke. Zbog limitiranosti širenja grada sa svih strana, pitanje izbora namjene ovog prostora vrlo jednostavno.

Što Rijeci najviše treba? Ostalih slobodnih i dostupnih velikih površina Grad nema, a na ovoj je lokaciji moguće apsolutno sve. Percepcija javnosti je takva da osim iznimno velikih zagađivača okoliša sve može proći. Dakle osim prirodnih fizičkih uvjeta lokacije ostalih limita nema, promišlja Čule. On osobno smatra kako parkovi, javni trgovi, stambena namjena, pretežito edukacija ili ostale šminkerske ideje jednostavno ne smiju proći.

– Rijeka nije i neće biti niti Monte Carlo niti Barcelona i više se neće pojaviti nova Torpeda, 3. majevi ili Rikard Benčići. Trebamo razmišljati realno i racionalno. Mlaka treba proizvodnju, stvaranje novih vrijednosti. Učiniti prostor privlačan malim i srednjim poduzetnicima koji će raditi u manjim halama. Djelatnosti poput proizvodnje brodskih motora, elektronike, građevinskih elemenata, ili servisi visoko specijaliziranih proizvoda. Dopuna brodogradnji, nautika, građevina. Ne treba isključiti niti proizvodnju energije.

Dopunski je moguće koristiti prostor za edukaciju i manjim dijelom za trgovačku namjenu. Sve gore navedene djelatnosti u formi konkretnih tvrtki izrazito uspješno funkcioniraju u riječkom prstenu na račun Grada. Blizina mora i željeznice velika su logistička prednost, tvrdi Čule.

On ima ideju da se cijeli prostor organizira u montažnim, energetski efikasnim halama ili sličnim, lako uklonjivim zgradama. »U modernom poslovnom svijetu promjene u poslovanju brže su i češće od prakse izrade GUP-a.

Zbog toga treba načelno vrlo općenito definirati namjenu prostora, računajući na česte i brze promjene. Korisnici trebaju biti u poticajnom najmu ili nekom vidu koncesije (s periodom vezanim za uspješnost poslovanja), jer Grad prihoduje od poslovnih subjekata i mimo samog najma prostora. Usluge, sport, kultura, edukacija i lifestyle ipak nisu dovoljne za značajan napredak, vratimo se proizvodnji i stvaranju novih vrijednosti. Srećom uvjeta za to imamo«, zaključio je Čule.

preuzeto sa: http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/Sto-napraviti-s-Mlakom-Sminkerske-ideje-ne-smiju-proci