Događaji u gradu i okolici > Izgradnja objekata

Autobusni kolodvor Žabica

(1/2) > >>

Admin:
Izgradnja autobusnog kolodvora na Žabici

     Autobusni terminal Žabica Prostor trga Žabica oduvijek je imao ulogu terminala. U prošlosti se s njega, konjskim zapregama, razvozio  teret koji je brodovima stizao u luku. Na trgu je stajala skulptura žabe iz čijih je usta tekla voda iz izvorišta Žabica, jednog od mnogobrojnih kakvih je Rijeka u 19. stoljeću imala. Po izvorištu je trg i dobio ime.



     Autobusni terminal Žabica Novi putnički terminal "Zapadna Žabica" bit će smješten zapadno od istoimenog trga. Zauzimat će prostor "Zgrade Željeznice" izgrađene početkom 19. st, starih željezničkih skladišta i njihovih dvorišta, a obuhvatit će ukupnu površinu od 5,5 hektara. Prednosti lokacije terminala je blizina i povezanost sa željezničkim i pomorskim terminalom te centrom grada. Idejnim arhitektonskim rješenjem, novi se terminal potpuno uklapa u urbano tkivo i blokove građevina u tom dijela grada.



     Već postojeće i buduće površine terminala namijenjen su izgradnji i uređenju ugostiteljskih, hotelskih, uslužnih i poslovno-stambenih sadržaja. Moderno zdanje imat će 18 autobusnih perona i rampu za ukrcaj automobila na auto-vlak. Terminal će imati garažu za autobuse i javnu garažu sa 1000 parkirnih mjesta. I lučko područje uz rub terminala i trg Žabica pretrpjeti će izmjene jer će preko njega preći dio produžene ulice Riva.



      Autobusni terminal Žabica 4 Izgradnjom i produžetkom Rive na zapadni dio grada  rasteretit će se Adamićeva ulica kojom će prometovati samo vozila javnog gradskog  prijevoza. Trg Žabica morat će zadovoljiti potrebe protočnosti prometa između Novog Terminala i Rive, Trpimirove i Krešimirove ulice i pješaka.



      Autobusni terminal Žabica 5 Javni natječaj za izradu urbanističko-arhitektonskog rješenja područja Autobusnog kolodvora Zapadna Žabica proveden je 2005. godine. Natječajnim programom uz putnički terminal osmišljena je kompleksna prostorna struktura koja uključuje i garažnu građevinu.



     Autobusni terminal Žabica Detaljnim planom uređenja zemaljskog putničkog terminala Zapadna Žabica, donesenim krajem 2007. te idejnim projektom utvrđen je kapacitet garaže na oko 1.000 parkirnih mjesta, organizirane na četiri nadzemne etaže. Sastavni dio projekta su značajni poslovno-komercijalni i uslužni sadržaji. Planirani i projektirani kapacitet lokacijski optimalno pokriva potrebe najužega gradskog središta te će se nakon izgradnje terminalnog kompleksa sadašnje parkirne površine na gatovima i pločnicima unutar gravitacijskog područja ukinuti u korist pješačkog prometa.



     Autobusni terminal Žabica 7 Grad Rijeka je 2008. s tvrtkom 3LHD, autorima prvonagrađenog rada na Javnom natječaju, ugovorio izradu idejnog, glavnog i izvedbenog projekta građevine terminala, koja sadrži: autobusni kolodvor, garažu s oko 1.000 parkirnih mjesta, trgovačke i poslovne sadržaje te nove pristupne prometnice terminalu (nastavak Ulice Riva), rekonstrukciju Trga Žabica i rekonstrukciju dijela Krešimirove ulice.



     Autobusni terminal Žabica Projektiranje kompleksa financira se iz korporativnih obveznica tvrtke Rijeka promet, dok će se izgradnja financirati javno-privatnim partnerstvom. Investitor koji će biti izabran po provedbi javnog natječaja upravljat će objektom u segmentu trgovačko-poslovnog dijela kompleksa, dok bi gražom upravljao Rijeka promet.



Autobusni terminal Žabica 9 Grad Rijeka je do sada u pripremu projekta, odnosno kupovinu zemljišta za izgradnju objekta te pripremu projektne dokumentacije uložio nešto manje od 52 milijuna kuna, a trenutno se ishoduje građevinska dozvola. Očekuje se da bi složen postupak odobravanja modela javno-privatnog partnerstva pred Agencijom trebao biti dovršen do kraja 2011. godine, što znači da bi gradnja mogla početi tijekom prosinca 2011 ili siječnja 2012. Privatni investitor imao bi obvezu izgradnje objekta u roku od dvije godine, a objekt bi prešao u vlasništvo Grad Rijeke nakon 27 godina.  - tekst i fotografije preuzete sa: rijeka.hr

Evo i video simulacije projekta:

Admin:
Još malo fotografija...



gorgoroth:
Projekt Zapadna Žabica

U drugoj polovini godine izbor privatnog partnera za gradnju riječkog autobusnog kolodvora

Dokumentacijom će se utvrditi konačan oblik nabave, odnosno realizirati pravo javnog naručitelja da se opredijeli između otvorenog i ograničenog postupka javne nabave

U drugoj polovini ove godine trebao bi biti poznat privatni partner koji će graditi kompleks Zapadna Žabica u sklopu kojega će se izgraditi novi autobusni kolodvor, a vrlo brzo nakon toga, najavio je riječki gradonačelnik Vojko Obersnel, trebala bi početi gradnja kompleksa koji se čeka desetljećima.

Gradska vlast prije godinu dana odabrala je da će se kompleks graditi modelom javno-privatnog partnerstva, a Agencija za javno-privatno partnerstvo Republike Hrvatske 28. lipnja 2011. godine donijela je rješenje o odobravanju projekta.

Pročelnik Odjela gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem Srđan Škunca pojasnio je da je riječ o složenoj proceduri koja je propisana Zakonom o javno-privatnom partnerstvu i da je u tijeku druga faza realizacije projekta koja se okončava izborom privatnog partnera. Jedan od koraka koji treba napraviti je imenovanje projektnog tima.
Kolegij gradonačelnika odlučio je da će koordinator biti Srđan Škunca, a članovi su gradonačelnikovi savjetnici Nataša Zrilić i Ante Mađerić, direktorica Rijeka prometa Spomenka Mičetić, ravnateljica Direkcije za urbanizam i ekologiju Eda Rumora, viša savjetnica za pravne poslove i razvoj poduzetništva Vlasta Linić, viša savjetnica za pravne poslove u Odjelu za komunalni sustav Maja Malnar, savjetnica za pravne poslove u Odjelu za kulturu Zrinka Dabelić, viša stručna suradnica za imovinsko pravne poslove Tanja Broznić-Jurada i Saša Marenjak čija je tvrtka dobila posao savjetovanja u provedbi ovog projekta.

– Prije pokretanja postupka odabira privatnog partnera, Grad Rijeka je obvezan dostaviti na ocjenu i odobrenje Agenciji presliku dokumentacije za nadmetanje sa svim prilozima.

U tom smislu, dokumentacijom će se utvrditi i konačan oblik nabave, odnosno realizirati pravo javnog naručitelja da se opredijeli između otvorenog i ograničenog postupka javne nabave. Dokumentacija za nadmetanje mora sadržavati i standarde prostora, usluga i održavanja budući da privatni partner preuzima poslove održavanja tijekom 25 godina korištenja.

Temeljem navedenih standarda, ali i utvrđene metodologije praćenja opsega i razine održavanja, uključujući i izvanredne situacije, utvrdit će se i »penali« koje će privatni partner trpjeti ukoliko se utvrde propusti u pružanju ugovorenih usluga – pojasnio je Škunca.

Dokumentacija za nadmetanje, nastavio je pročelnik, mora sadržavati prijedlog ugovora, upute za izradu financijskog modela, diskontnu stopu i prijedlog tablice podjele rizika.

Složena procedura

Na konačni nacrt ugovora Grad Rijeka dužan je zatražiti suglasnost Ministarstva financija o sukladnosti konačnog nacrta ugovora s proračunskim projekcijama i planovima te fiskalnim rizicima i ograničenjima, kao i financijskoj i fiskalnoj održivosti projekta. U roku od 30 dana od dana zaprimanja konačnog nacrta ugovora i ostale dokumentacije, Agencija donosi rješenje kojim se ocjenjuje sukladnost konačnog nacrta ugovora dokumentacijom za nadmetanje i uredbe o ugovoru, nakon čega se može pristupiti i stvarnom sklapanju ugovora.
– Sve navedeno govori o tome koliko je u Hrvatskoj procedura uspostavljanja javno-privatnog partnerstva stroga, složena, ali i zahtjevna u smislu primjene visokih profesionalnih kriterija u pripremi cjelokupne dokumentacije bez obzira na to o kojem je njezinom području riječ – zaključio je Škunca.


http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/U-drugoj-polovini-godine-izbor-privatnog-partnera-za-gradnju-rijeckog-autobusnog-kolodvora

Jean:
Iskreno, nisam uopće oduševljen ovim arhitektonskim rješenjem kolodvora, kao niti činjenicom da autobusni kolodvor mora imati dodatne sadržaje u vidu trgovačkog centra, kongresne i kino dvorane i čega još ne, što sve zapravo veze nema sa ukrcajem, iskrcajem i tranzitom putnika. Za pretpostaviti je da će autobusi i putnici u budućnosti biti tek smetnja onima koji dođu u shoping, a niti njihove potrebe u tranzitu (čekaonice, šalteri za rezervaciju i prodaju karata, WC, manji dućan sa osnovnim potrepštinama na putovanju i suvenirima, kafić, kiosk sa novinama i cigaretama) neće biti zadovoljene na adekvatan način (primjer: uletiš u dućan dok autobus ima desetominutno stajanje na putu od Trsta prema Zadru, kako bi kupio kekse i bocu mineralne, ali ti se na kasi "napenali" netko tko je upravo došao obaviti mjesečnu "špežu", tako da budeš sretan ako se stigneš na vrijeme vratiti u bus, a o tome da ćeš pojesti kekse van busa ne moraš ni pomišljati!).

Jasna mi je potreba za još jednim parkiralištem ako znamo da parking na Rivi već odavno niti kapacitetom niti infrastrukturom ne zadovoljava potrebe centra grada, ali ako će cijene biti kao u garažama Parking-tima, onda bolje da ju i ne grade - zjapit će prazna kao i ove dvije! Osim toga, odavno je predstavljena ideja prometnog rasterećenja centra grada izgradnjom većeg broja jeftinih parkinga i garaža na rubnim dijelovima centra grada (Mlaka, Štranga, vrh Prvomajske/Kresnikova, Belveder, Orehovica, Bulevard, Krimeja, Pećine), pri čemu bi parkirališna karta vrijedila kao povratna karta za bus prema Centru. Što je sa tom idejom, hoće li od toga što biti? Ako će to ići u realizaciju, što će nam onda još jedna garaža u sklopu autobusnog kolodvora?

Rampu za ukrcaj automobila na vlak imamo na istom mjestu već 40 godina i predstavljati ju kao dio sadržaja novog autobusnog terminala je čista demagogija. Ona je jednostavno tamo i tamo će ostati. Osim toga, tko ju koristi? Nitko! Razlog prilično jednostavan - takve rampe osim Rijeke imaju još samo Zagreb, Zadar, Knin, Split i Ploče (Tako piše u Izvješću o mreži HŽ infrastrukture za 2013., pitanje je jesu li svih šest rampi uopće funkcionalne). Dakle, poželiš li otići vlakom primjerice u Gospić, a tamo imati na raspolaganju svoj auto, morat ćeš otići po njega u "obližnji" Knin. O svemu sjevernijem od Zagreba da i ne govorimo.

Arhitekturu prepuštam stručnijima, ja mogu tek reći kako je nakalemljivanje postmodernističke kockaste građevine od stakla na historicističku zgradu meni osobno ružno...

rijeka53:

--- Citat: Jean - 25.02.2012.  16:54 ---Iskreno, nisam uopće oduševljen ovim arhitektonskim rješenjem kolodvora, kao niti činjenicom da autobusni kolodvor mora imati dodatne sadržaje u vidu trgovačkog centra, kongresne i kino dvorane i čega još ne, što sve zapravo veze nema sa ukrcajem, iskrcajem i tranzitom putnika.

... odavno je predstavljena ideja prometnog rasterećenja centra grada izgradnjom većeg broja jeftinih parkinga i garaža na rubnim dijelovima centra grada. Što je sa tom idejom, hoće li od toga što biti? Ako će to ići u realizaciju, što će nam onda još jedna garaža u sklopu autobusnog kolodvora?

Rampu za ukrcaj automobila  shocked1

Arhitekturu prepuštam stručnijima, ja mogu tek reći kako je nakalemljivanje postmodernističke kockaste građevine od stakla na historicističku zgradu meni osobno ružno...
--- Kraj citata ---

... potpisujem cijeli gornji post i podvlacim citirano
Stvarno mi je dosta C R N I L I L A, stakla i celika po CENTRU Rijeke, to se sve tako lijepo da uklopiti u industrijsku ili neku novu zonu.

Navigacija

[0] Lista Poruka

[#] Slijedeća stranica

Idi na punu verziju